Da li je ovde bila Nojeva barka? Tim arheologa istraživao lokaciju u Turskoj

Odavno se kao mesto gde je „skrivena“ Nojeva barka pominje lokalitet Durupinar u Turskoj, a arheolozi veruju da su korak bliže da to i potvrde.

Naime, tim istraživača koji istražuje geološku formaciju na planini Ararat u Turskoj uzeo je uzorke stena i zemljišta i analizirao rezultate koji sugerišu da je to mesto formirano pre otprilike 5.000 godina, što bi se poklopilo sa vremenskim okvirom Velikog potopa koji je opisan u Bibliji, piše Daily Mail, prenosi Nova.rs.

“Pitagorina” teorema otkrivena na glinenoj ploči koja je bar jedan milenijum starija od Pitagore

U sklopu projekta započetog 2021. istraživači sa dva turska univerziteta pronašli su u toj u geološkoj formaciji,  između ostalog, tragove gline, morskog materijala i ostatke morskih životinja.

„Prema prvim nalazima, u regionu su postojale ljudske aktivnosti u periodu između 5500. i 3000. godine pre nove ere. Poznato je da je potop proroka Noja bio pre 5.000 godina. Što se tiče datiranja, života je tad bilo i na ovim prostorima i to je otkriveno u laboratorijskim rezultatima. Ne može se još reći da je brod ovde. Moramo još dugo da radimo da bismo to utvrdili“, rekao je profesor Faruk Kaia.

Dr Endrju Sneling sa Univerziteta u Sidneju, ranije je rekao da planina Ararat ne može biti lokacija barke jer se planina formirala tek nakon što se voda povukla, a većina naučnika i arheologa ne veruje u bukvalno tumačenje priče o Nojevoj barci, za koju hrišćani veruju da je spasila mnoge životinjske vrste u biblijskom potopu.

Ipak, pod davnina naučnici pokušavaju da pronađu dokaz o postojanju tog legendarnog broda, a mada su je na početku bez uspeha tražili u morskim dubinama, nove tehnologije ponudile su logično rešenje koje mnogima nije palo na pamet: barka bi mogla da bude na planinskim vrhovima koji su prvi izronili iz vode nakon potopa, navodi B92.

Related posts

NASA lansirala istraživačku letelicu ka Jupiterovom mesecu da traži tragove života

Šta znamo o Aurori borealis i australis, magičnoj svetlosti na nebu

Posle gotovo vek i po „vaskrsao” Pančićev kragujevački slez