Srčana oboljenja sve su učestalija, i to, nažalost među sve mlađom populacijom… I dok se neki simptomi mogu lako prepoznati, drugi mogu da prođu potpuno neopaženo. Iz tog razloga kardiolog Hana Rozenblum istakla je na koje simptome treba obratiti pažnju u 40-im, 50-im i 60-im godinama.Simptomi srčanih bolestiU Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrti, a od njih je 2020. umrlo 22.886 osoba ili 40,1% svih umrlih. Američko udruženje za srce upozorava da će čak 61 odsto odraslih razviti neki oblik kardiovaskularnih bolesti u narednih 30 godina, posebno zbog sve veće prisutnosti hipertenzije, dijabetesa i gojaznosti, piše Index.hr.„Osobe između 40 i 60 godina mogu biti izložene riziku od razvoja srčanih bolesti čak i ako trenutno nemaju simptome“, naglašava dr Rosenblum. „Ključ je da se držite ishrane zdrave za srce, što znači da smanjite unos masti, šećera i soli, i ciljajte na najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno.Promene u izdržljivosti tokom vežbanja mogu biti znak upozorenjaNakon 40 godina, promene u fizičkoj izdržljivosti mogu biti rani pokazatelj srčanih problema. „Ako ste ranije trčali pet kilometara bez ikakvih problema, a sada primetite da imate kratak dah ili bol u grudima tokom vežbanja, trebalo bi da posetite kardiologa“, savetuje dr Rosenblum.Redovna fizička aktivnost je neophodna za zdravlje srca jer jača srčani mišić, poboljšava cirkulaciju, snižava holesterol i pomaže u održavanju zdrave telesne težine. Prema zvaničnim smernicama za fizičku aktivnost, odrasli treba da imaju za cilj 150 minuta umerene aktivnosti nedeljno, uz dva dana treninga snage. Osim dobrobiti za srce, vežbanje takođe poboljšava kognitivne funkcije, pamćenje, raspoloženje i smanjuje stres.Foto: Shutterstock/brizmakerLoše navike u ishrani i načinu života povećavaju rizikIako redovno vežbanje i zdrava ishrana mogu smanjiti rizik od srčanih oboljenja, određene navike značajno povećavaju rizik. Pušenje, prekomerni unos šećera i nekontrolisani bes mogu ozbiljno uticati na zdravlje srca.„Pušači imaju skoro dvostruko veće šanse da dobiju srčani udar u poređenju sa nepušačima“, upozorava dr Rosenblum. Pored prestanka pušenja i smanjenja unosa šećera, važno je redovno proveravati krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi kako bi se na vreme uočili potencijalni problemi.Za žene ove starosne grupe, rizik se dalje menja tokom menopauze zbog hormonalnih fluktuacija. „Tokom menopauze povećava se rizik od visokog krvnog pritiska i povišenog nivoa holesterola, tako da je ključno redovno proveravati ove vrednosti“, ističe dr Rosenblum.Čak 45% žena starijih od 20 godina živi sa nekim oblikom kardiovaskularnih bolesti. Pored toga, specifični faktori rizika za žene uključuju menstrualnu istoriju, komplikacije trudnoće, anksioznost, depresiju i povećan rizik povezan sa određenim tretmanima za rak dojke i reumatske bolesti.Ukoliko postoji porodična anamneza srčanog ili moždanog udara, kod muškaraca pre 55. godine ili kod žena pre 65. godine, preporučuje se poseta kardiologu radi dodatnih pretraga i po potrebi preventivne terapije.Srčani udar nema uvek tipične simptomeIako je bol u grudima najčešće povezan sa srčanim udarom, dr Guruprasad Srinivas upozorava da neki simptomi mogu biti netipični. To uključuje zubobolju, mučninu, loše varenje, pojačano znojenje, umor, a najopasniji simptom može biti potpuno odsustvo simptoma. Takozvani „tihi” srčani udar može se otkriti samo medicinskim testovima kao što su EKG, stres test ili ehokardiogram, što dodatno naglašava važnost redovnih pregleda i praćenja zdravlja srca.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
18