Većina ljudi nema vremena ili volje za redovno vežbanje… Ipak, nova istraživanja sugerišu da fizička aktivnost ne mora da se odvija u teretani, ili čak da uopšte izgleda kao tradicionalna vežba, da bi se osetili pozitivni efekti po zdravlje.Studija objavljena u British Journal of Sports Medicine otkrila je da kratke navale intenzivne fizičke aktivnosti – poput penjanja stepenicama ili nošenja namirnica – mogu značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih događaja kod onih koji inače ne vežbaju. Ovo posebno važi za žene, piše Miss7.Zamena za klasično vežbanjeIstraživači su analizirali podatke od više od 13.000 žena i 9.300 muškaraca tokom skoro osam godina. Oni su otkrili da su žene koje su se bavile intenzivnom povremenom fizičkom aktivnošću takođe imale manji rizik od velikih kardiovaskularnih problema kao što su srčani udar, srčana insuficijencija i moždani udar u poređenju sa svojim vršnjacima koji nisu vežbali. Međutim, ovo nije zamena za redovno vežbanje, posebno za one koji već žive aktivnim životnim stilom, kažu stručnjaci. Ali nalazi nude obećavajuću polaznu tačku za one koji možda nisu voljni ili ne mogu da se uključe u tradicionalnije vežbe.„Ova vrsta aktivnosti može biti izvodljivija od strukturiranih vežbi za mnoge ljude jer ne zahteva pripremu, vreme ili odlazak u teretanu da bi bili aktivni“, kaže autor studije dr Emanuel Stamatakis, profesor fizičke aktivnosti i zdravlja stanovništva na Fakultetu zdravstvenih nauka Univerziteta u Sidneju.Foto: Shutterstock/Prostock-studioPraćenje kratkih naleta energije i zdravlja srcaZa ovu studiju, Stamatakis i njegove kolege su posebno ispitali efekte kratkih, ali intenzivnih naleta pokreta tokom svakodnevnih aktivnosti (VILPA). Koristeći bazu podataka UK Biobank, istraživači su pratili 22.368 učesnika koji su u proseku imali oko 62 godine. Učesnici koji su rekli da nisu radili nikakvu fizičku vežbu u slobodno vreme i da nisu išli u više od jedne rekreativne šetnje nedeljno klasifikovani su kao nevežbači. Učesnici su nedelju dana nosili akcelerometre na zglobovima – ovi uređaji su snimali podatke u intervalima od 10 sekundi, omogućavajući istraživačkom timu da detaljno ispita svakodnevno kretanje. „Ovo su kratki rafali snažne usputne aktivnosti, koji obično traju od 10 sekundi do jednog minuta, koji su deo svakodnevnog života“, rekao je Stamatakis.Međutim, isto nije važilo za muškarce — rezultati nisu bili statistički značajni. Iz tog razloga, naučnici preporučuju muškarcima da preferiraju strukturirani pristup vežbanju.Iako su rezultati studije zanimljivi, postoji nekoliko važnih ograničenja. Pre svega, podaci su prikupljeni u relativno kratkom roku, rekao je dr Ankit Ša, pomoćnik vanrednog profesora kardiologije na Medicinskom fakultetu Džons Hopkins. „Da li ovi ljudi žive inače zdravijim načinom života? Ne znam da li se iz podataka može izvući tako snažan zaključak za sedam dana“, rekao je za Health. Stamatakis je takođe primetio da, pošto je ovo opservaciona studija, oni ne mogu sa apsolutnom sigurnošću reći da je smanjenje broja srčanih i moždanih bolesti uopšte nužno uzrokovano fizičkom aktivnošću ljudi. „Međutim, preduzeli smo nekoliko statističkih mera da bismo suzili tumačenje na uzročnost“, rekao je on.Foto: Shutterstock/Lazy_BearDa li žene treba da promene svoju rutinu vežbanja?Iako se čini da je upotreba VILPA-e tokom dana korisna za zdravlje srca, to ne bi trebalo nužno da promeni način na koji ljudi pristupaju vežbanju. „Ne treba da se zavaravamo misleći da su male količine VILPA brzo rešenje za složen problem kao što je fizička neaktivnost“, rekao je Stamatakis. Izgradnja aktivnijeg načina života uopšte je ključna. Međutim, nalazi studije pokazuju da čak i malo aktivnosti visokog intenziteta može biti od koristi za zdravlje kardiovaskularnog sistema – i može biti katalizator koji će pomoći ljudima da razviju redovnije navike vežbanja.Trenutne smernice Svetske zdravstvene organizacije (SZO) preporučuju najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti ili 75 minuta intenzivne aktivnosti nedeljno, obično podeljene na vežbe koje traju najmanje 10 minuta ili više. Međutim, 2018. godine ove preporuke su ažurirane kako bi se potvrdilo da čak i kraće aktivnosti mogu biti od koristi za zdravlje. Ovo istraživanje podržava tu praksu.„Većina doktora ne zna nužno za to“, rekao je za Health Alan Rožanski, MD, kardiolog i profesor medicine na Medicinskom fakultetu Icahn na planini Sinaj. „To je poruka koju moramo da prenesemo javnosti. Studije poput ove mogu pružiti realnija rešenja za pacijente, dodao je Rožanski, posebno ako im je teško da ugrade vežbu u svoje nedeljne rutine. „Sada mogu da pitam svoje pacijente: Možete li ići u brzu šetnju pet minuta dnevno?“ rekao je. „Pacijenti će češće to raditi. I veća je verovatnoća da će se osećati dobro jer su to uradili”.Kako biti fizički aktivniji tokom danaZa one koji ne mogu da se posvete strukturiranim vežbama, pronalaženje mogućnosti za kratke intervale kretanja tokom dana može napraviti razliku. Kratke i česte fizičke aktivnosti (u trajanju od jednog do dva minuta) mogu se akumulirati tokom dana ili nedelje. Nađite trenutke tokom dana za dodavanje aktivnosti, preporučio je Rožanski. Na primer, idite stepenicama umesto liftom. Parkirajte se dalje od prodavnice. Ako ste sa svojom decom na igralištu, aktivno se igrajte sa njima umesto da sedite i budete na svom mobilnom telefonu. Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.